Kardiovaskularne bolesti (KVB) je zajednički naziv za stanja koja utiču na srčani mišić ili cirkulaciju (krvne sudove). To uključuje hipertenziju, moždani udar, zatajenje srca, kongenitalne kardiovaskularne bolesti, nasljedne srčane mane i vaskularnu demenciju.
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti i u Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz 2022. godine, svaka druga smrt u BiH povezana je s kardiovaskularnim bolestima.
Kardiovaskularne bolesti, vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta, rezultat su međudjelovanja višestrukih faktora rizika koji mogu biti potencijalno promjenjivi i sve više zahtijevaju sinergiju kompleksnih prevencijskih programa.
Faktori rizika za kardiovaskularne bolesti mogu se podijeliti na one na koje se može uticati i one na koje se ne može uticati. Faktori rizika na koje se ne može uticati su: dob, spol i pozitivna porodična anamneza.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da čak 1,28 milijardi ljudi širom svijeta ima hipertenziju, odnosno svaki četvrti muškarac i svaka peta žena. Rizik od kardiovaskularnih bolesti kod žena jednak je riziku kod muškaraca. Naime, žene imaju manji rizik samo tokom reproduktivnog perioda, a s početkom menopauze rizik postaje jednak riziku kod muškaraca. Osim toga, simptomatologija kardiovaskularnih bolesti kod žena ima svoje karakteristike, pa se ne prepoznaje pravovremeno i ne liječi adekvatno.
Faktori na koje se može uticati su: hipertenzija, hiperholesterolemija, pušenje, gojaznost, nezdrava ishrana, fizička neaktivnost i dijabetes, a prevalencija gojaznosti i dijabetesa značajno raste posljednjih decenija.
Istraživanja pokazuju da je distribucija glavnih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti u BiH zabrinjavajuća:1
Hipertenzija: Gotovo polovina odraslih u FBiH (42,1%) ima visok pritisak ili je na terapiji.
Gojaznost: Blizu četvrtine odraslih (21,2%) u FBiH je gojazno.
Pušenje: Iako nema najnovijih podataka, pušenje je i dalje jedan od najvećih pojedinačnih faktora rizika, s visokom prevalencijom u odrasloj populaciji.
Sve navedene statistike potvrđuju da su kardiovaskularne bolesti ozbiljan javnozdravstveni problem u BiH. Uprkos postojanju preventivnih mjera i dostupnosti liječenja, podaci ukazuju na potrebu za intenzivnijom edukacijom i promicanjem zdravih životnih navika
Dva glavna faktora rizika često prolaze nezapaženo: visok krvni pritisak (hipertenzija) i visok holesterol (hiperholesterolemija). Zbog toga je ključno educirati pacijente o prevenciji, redovnim kontrolama i zdravom načinu života. U ovom članku donosimo najvažnije savjete i preporuke evropskih medicinskih udruženja, potkrijepljene podacima iz studija.
Hipertenzija: Šta trebate znati?
Hipertenzija je stanje u kojem je krvni pritisak trajno povišen, što dovodi do oštećenja krvnih sudova i vitalnih organa, posebno srca. Europsko kardiološko društvo (ESC) naglašava da je redovna kontrola pritiska ključna jer hipertenzija često ne pokazuje simptome.
Kako pravilno izmjeriti krvni pritisak?
Pravilno mjerenje je osnova za dobijanje tačnih rezultata. Slijedite ove korake:
Priprema: Prije mjerenja odmorite se 5 minuta. Izbjegavajte kofein, cigarete i fizičku aktivnost 30 minuta prije mjerenja.
Položaj: Sjedite uspravno, s leđima naslonjenim na stolicu, a noge neka budu na podu. Ruka na kojoj mjerite pritisak treba biti opuštena i položena na sto, u visini srca.
Manžeta: Postavite manžetu na nadlakticu, 2-3 cm iznad pregiba lakta.
Mjerenje: Napravite najmanje dva mjerenja u razmaku od 1-2 minute i izračunajte prosjek.
Koliko često mjeriti pritisak?
Za osobe s normalnim pritiskom: Mjerite pritisak barem jednom godišnje.
Za osobe s povišenim pritiskom ili hipertenzijom: Mjerite svakodnevno ili prema preporuci ljekara.
Holesterol: Neprijatelj koji se ne osjeti
Holesterol je masnoća neophodna za funkcioniranje organizma, ali njegov povišeni nivo (posebno “lošeg” LDL holesterola) predstavlja ozbiljan rizik. On se taloži na zidovima krvnih sudova, stvarajući plakove koji sužavaju arterije i ometaju protok krvi, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara.
Kada provjeriti nivo holesterola?
Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva (ESC), preporučuje se provjeravanje holesterola svakih 4 do 6 godina za odrasle osobe bez faktora rizika. Za osobe koje su već imale kardiovaskularne probleme ili imaju genetsku predispoziciju, kontrola bi trebala biti češća, prema uputama ljekara.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti: Vaš put do zdravlja
Prevencija je najmoćnije oružje. Prema smjernicama Svjetske kardiološke federacije (WHF) i ESC, ključne su sljedeće zdrave navike. Podaci iz brojnih kliničkih studija potvrđuju ogroman uticaj promjene životnih navika na smanjenje rizika:
Zdrava ishrana: Promjena prehrambenih navika, uključujući smanjenje unosa soli, [1] zasićenih masti [2] i šećera [3], može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za 20-30%. Mediteranska dijeta, bogata voćem, povrćem i maslinovim uljem, pokazala je izuzetne rezultate u prevenciji.
Fizička aktivnost: Redovno vježbanje smanjuje krvni pritisak, holesterol i pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine. Studije pokazuju da 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično može smanjiti rizik od bolesti srca za 30%. [4]
Održavanje tjelesne težine: Prekomjerna težina i gojaznost su direktno povezani s hipertenzijom i povišenim holesterolom. Gojaznost je promjenjiv faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti na koji možemo utjecati. Gubitak samo 5-10% tjelesne težine može značajno poboljšati krvni pritisak, holesterol i smanjiti rizik od srčanih oboljenja. [5] Redukcija tjelesne težine kod bolesnika s razvijenom kardiovaskularnom bolesti smanjuje rizik od smrti 1,5 do 2 puta, te je jednako važna poput regulacije dislipidemije ili arterijske hipertenzije. [6] Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je debljinu najvećim globalnim, kroničnim zdravstvenim problemom odraslih osoba, koji je dosegao razmjere epidemije.
Prestanak pušenja: Pušenje je jedan od najvećih faktora rizika. Prestanak pušenja u prvoj godini može smanjiti rizik od bolesti srca za 50%, a nakon pet godina rizik se izjednačava s rizikom nepušača. [7]
Smanjenje stresa: Kronični stres negativno utiče na pritisak. Usvojite tehnike opuštanja poput joge, meditacije ili hobija.
Prevencija u pet koraka
Redovne kontrole: Mjerite pritisak i provjeravajte holesterol.
Zdrava ishrana: Smanjite unos soli, šećera i masnoće.
Fizička aktivnost: Krećite se najmanje 30 minuta dnevno.
Bez pušenja: Eliminirajte najveći faktor rizika!
Upravljanje stresom: Pronađite vrijeme za opuštanje.
Pridržavanje zdravih životnih navika u mlađoj i srednjoj životnoj dobi može rizik za bolesti srca smanjiti do 90%, objavili su američki znanstvenici. [8] Istraživači s Indiana University procjenjuju kako su nezdrave životne navike odgovorne za oko 75% slučajeva bolesti srca u mlađoj i srednoj životnoj dobi. [9] Podatke prikupljene tokom 20 godina od oko 90000 žena je objavio Journal of the American College of Cardiology. Ispitanice su na početku istraživanja bile u dobi od 27 do 44 godine.
Svjetska zdravstvena organizacija naglašava važnost smanjenja poznatih faktora rizika, provođenja mjera skrininga u rizičnim grupama i pružanja efikasne i pristupačne terapije za postizanje kontrole epidemije kardiovaskularnih bolesti.
Dakle, prevencija je ključ dugog i zdravog života. Uz male promjene u svakodnevnom životu, možete značajno smanjiti rizik od srčanih oboljenja i osigurati kvalitetnu budućnost. Ne čekajte, počnite već danas!
Svaki otkucaj je važan!
Literatura:
[1] Pedro Marques-Vidal, et al. European Journal of Preventive Cardiology, 2025.
[2] Hooper L, et al. Cochrane Database Syst Rev. 2020;5(5):CD011737. Published 2020 May 19.
[3] Mazur M, et al. Curr Probl Cardiol. 2024;49(9):102746. doi:10.1016/j.cpcardiol.2024.102746
[4] Tian D, Meng J.. Oxid Med Cell Longev. 2019;2019:3756750.
[5] Brown JD, et al. Transl Behav Med. 2016;6(3):339-346. doi:10.1007/s13142-015-0353-9
[6] Valenzuela, P.L., et al. Nat Rev Cardiol 20, 475–494 (2023).
[7] Rahman M, et al. Glob Heart. 2025;20(1):15. Published 2025 Feb 19.
[8] Yusuf S et al. Lancet. 2004;364(9438):937-952.
[9] Chomistek AK, et al.J Am Coll Cardiol. 2015;65(1):43-51. doi:10.1016/j.jacc.2014.10.024
