Gojaznost je hronična bolest (bolesno stanje), koja se ispoljava prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje tjelesne težine za 10% i više od idealne označava se kao gojaznost. Osobe se smatraju gojaznima kada njihov indeks telesne mase (engleski body mass index, BMI), mjera koja se dobija kada se telesna masa osobe u kilogramima podijeli kvadratom visine te osobe u metrima, prekorači 30 kg/m².
BMI= TT (kg)/TV (m2)
*Legenda: BMI= body mass index, TT = tjelesna težina, TV (m2) = tjelesna visina na kvadrat
Normalna uhranjenost: BMI =18-24.9kg/m2
Prekomjerna TT : 25-29.9kg/m2
Gojaznost I stepena: 30-34.9kg/m2
Gojaznost II stepena: 35-39.9kg/m2
Gojaznost III stepena: iznad 40kg/m2
Gojaznost nije samo kozmetička briga. To je medicinski problem koji povećava rizik od drugih bolesti i zdravstvenih problema, poput srčanih bolesti, dijabetesa i visokog krvnog pritiska.
Uzroci i simptomi
Mehanizam prekomjernog debljanja je jasan – unosi se više kalorija nego što tijelo potroši, a višak kalorija skladišti se u obliku masnog tkiva. Međutim, tačan uzrok nije toliko jasan i vjerovatno proizlazi iz složene kombinacije faktora.
Genetski faktori značajno utiču na to kako tijelo reguliše apetit i na brzinu kojom hranu pretvara u energiju (metabolizam).
Prehrambene navike i oblici fizičke aktivnosti također igraju značajnu ulogu u količini kilograma koju osoba dobija. Nedavna istraživanja su pokazala da količina masti u ishrani neke osobe može imati veći uticaj na težinu od broja kalorija koje ona sadrži. Ugljikohidrati poput žitarica, hljeba, voća, povrća i proteina (riba, nemasno meso, pureća prsa, obrano mlijeko) pretvaraju se u “gorivo”koje organizam troši. Većina masnih kalorija odmah se skladišti u masnim ćelijama, što povećava telesnu težinu i opseg dok se šire i množe. Sjedilački način života, manjak tjelesne aktivnosti može pridonijeti debljanju.
Bolesti – kod nekih ljudi uzroci gojaznosti mogu biti zdravstveni poremećaji i tegobe kao što su: preosjetljivost na hranu, bolesti štitne žlijezde, količina stresa, bolesti imunog sistema, dijabetes.
Psihološki faktori, poput depresije i niskog samopoštovanja, u nekim slučajevima mogu igrati ulogu i u debljanju.
Glavni simptomi gojaznosti su prekomjerno debljanje i prisustvo velike količine masnog tkiva. Gojaznost također može dovesti do nekoliko sekundarnih stanja, uključujući: artritis, bolove u donjem dijelu leđa, astmu kod odraslih ,bolest desni, visok nivo holesterola, žučne kamence, visok krvni pritisak, menstrualne nepravilnosti ili prestanak menstruacije (amenoreja), poremećaj plodnost i komplikacije u trudnoći.
Dijagnoza
Dijagnoza gojaznosti postavlja se opažanjem i upoređivanjem težine pacijenta sa grafikonima idealne težine. Mnogi se ljekari i istraživači gojaznosti pozivaju na indeks tjelesne mase (BMI) koji koristi odnos visine i težine da bi izračunao idealnu težinu pojedinca i lični rizik od razvoja zdravstvenih problema povezanih s gojaznošću. Ljekari također mogu dobiti direktna mjerenja sadržaja tjelesne masti pojedinca pomoću čeljusti za mjerenje debljine nabora kože na stražnjem dijelu nadlaktice i na drugim mjestima.
Liječenje
Ukoliko govorimo o tome da je gojaznost bolest, onda možemo govoriti o liječenju gojaznosti. To je u stvari skup raznih mjera i aktivnosti da se na zdrav način tjelesna težina svede na normalnu mjeru.
Kao što je i samo nastajanje suvišnih kilograma veoma kompleksno i prouzrokovano mnogim faktorima, tako i smanjenje viška kilograma nije prosto. Najveća je zabluda da se brzo može smršati, jer brze i kratke dijete i druge aktivnosti donose kratkoročne rezultate, a odmah po vraćanju starim navikama, kilaža se vraća, pa čak i povećava.
Navodimo samo neke od metoda ili načina da se smanje suvišni kilogrami:
Ishrana je jedini siguran način u borbi protiv gojaznosti. Ukoliko ste ozbiljno riješili da se “nosite” sa suvišnim kilogramima, onda treba prekinuti sa lošim navikama u ishrani i trajno se opredijeliti za: dovoljnu količinu raznovrsne hrane, smanjenje količine visokokalorične hrane u obrocima, više manjih obroka u toku dana, više voća i povrća, više vlaknaste hrane, više ribe na trpezi, manje mesa i masne hrane, kao i brze hrane sa puno dodataka i aditiva; treba piti zeleni čaj, smanjiti količinu šećera (pogotovu bijelog) i slatkiša u ishrani, smanjiti alkoholna pića, ili ih izbaciti iz upotrebe.
Fizičke aktivnosti su još jedna veoma važna mjera u smanjenju prekomjernih kilograma ili održavanju postojeće težine. Iako sportske aktivnosti mnogima padaju teško, to je jedini način da se što više kalorija utroši i sagori kako se masne naslage ne bi taložile na stomaku i drugim dijelovima tijela. Obavezno treba vježbati, trčati ili šetati 3-5 puta dnevno po 30 do 60 minuta. Treba smanjiti ili izbaciti dugotrajno izležavanje pored televizora ili dugotrajno sjedenje pored kompjutera.
Farmaceutska sredstva- kada su u pitanju lijekovi koji se koriste u tretmanu gojaznosti, njihova upotreba je dozvoljena samo pod nadzorom ljekara. Dodaci prehrani na bazi glukomanana i hroma dobar su izbor za regulaciju tjelesne težine, naša preporuka je dijetetski preparat za regulaciju tjelesne težine, Thinny.
Smanjenje stresa je važna stavka u borbi protiv gojaznosti, odnosno nervoznog „trpanja” hrane u usta. Tu pomaže odmaranje, šetnje, razgovori sa prijateljima, čitanje.
Opšta uputstva u liječenju gojaznosti:
Gojaznost se uvijek liječi pod nadzorom ljekara.
Primjena neprovjerenih metoda liječenja nosi velike rizike po zdravlje pacijenta.
Bezbjedan gubitak u telesnoj težini je ½ do 1 kg sedmično.
Fizička aktivnost i promjena načina života su obavezni sastavni dijelovi liječenja gojaznosti.
